6. Šuma Kornarija – Crkvica Sv. Florijana
6. Šuma Kornarija – Crkvica Sv. Florijana
Nastavak pješačenja na 6. točki i trasi koja počinje kod crkvice sv. Florijana u šumi Kornariji. Još jedan dokaz kako je svima nama važna interakcija s majkom Prirodom i vraćanje u taj ambijent, kako na psihičkoj, zdravstvenoj tako i na duhovnoj razini. Opet se prolazi kroz ispresijecane puteve i šumske staze, pokraj jedne šumske kućice, tik do veličanstvenih crnih borova, hrastova medunaca te bijelog i crnog graba. Na izlazu iz šume zaobilazimo sela Kave, Franci, pa Ljubići, te kroz pješačke i šumske staze i brijega Klija stižemo nakon otprilike 5 km do sela Peroj, točnije do same granice između Općine Grožnjan i Grada Buje. Naša sljedeća točka interesa mjesto je između sela Danieliši i Radanići gdje je dočekan i otet 1946. godine don Francesco Bonifacio, te je tu nakon 2013./2014. g. podignuto spomen-obilježje s pločom i križem te natpisom na hrvatskom i talijanskom jeziku.
Šuma Kornarija
Najpoznatija šuma sjeverozapadne Istre prostire se na površini od 160 ha uz selo Marušići nedaleko od Momjana. Ime joj je Kornarija i posebno je omiljena među biciklistima jer njome prolazi nekoliko atraktivnih biciklističkih staza. Kornarija je kao i druge poznate šume u Istri za vrijeme mletačke uprave bila cijenjena zbog kvalitetne hrastovine koja je služila za potrebe Arsenala u Veneciji. Nakon neuspjela pošumljivanja listopadnim drvećem, sredinom 19. st. u njoj je posađen crni bor. Bila je to pionirska vrsta koju je uveo poznati šumar iz 19. stoljeća Josip Koller. Danas u Kornariji uspijevaju zajednice hrasta medunca i bijelog graba te hrasta medunca i crnog graba. Prisutni su i cer, pitomi kesten i obični bor, a crni borovi visoki su i do 30 m. Poslije 150 godina od sadnje, crni bor dao je zadovoljavajuće rezultate i stvorio preduvjete za povratak autohtone vrste i vegetacije.
Kao i čitava Općina Grožnjan, tako je Kornarija atraktivna pješačka i biciklistička oaza, a ispresijecana je mnogobrojnim putevima i stazama kojima se kreću i pješaci i biciklisti. Šumom danas gospodari Šumarija Buje. Možemo slobodno reći da je glavni moto za sve: povratak čovjeka prirodi!